top
ljubuški portal

Dobro doli na arhivske stranice LJ::portala  # 1.velja?e 2009 - 21.velja?e 2014 #



Utorak, 07 Siječanj 2014 15:25

altIako su demografi predvi?ali pad broja ro?enih u Dalmaciji, ipak nitko nije o?ekivao da ?e podaci iz 2013. godine biti toliko porazni, posebice u Dalmatinskoj zagori. Primjerice, u Sinju je u 2012. ro?eno 167 djece, a u 2013. godini samo 108! Takav pad objanjava se katastrofalnom ekonomskom situacijom

u alkarskom gradu, a poznata sinjska ginekologinja dr. Anka Danoli? vidi i druge uzroke.

Slaem se da ima puno nezaposlenih i da se zbog toga ljudi sve tee odlu?uju na djecu, ali sjetite se samo da su nai stari, koji su bili puno siromaniji, imali i po sedmero, osmero djece, i sve bi ih odgojili. Danas su mladi, ?ini mi se, sebi?ni. Vanije im je imati dobro auto, skupe nao?ale, a onda ako zadovolje te svoje potrebe, moda se i odlu?e na dijete. Sve je naopako, prioriteti su se okrenuli kae dr. Danoli?.

Iako u Splitu ra?aju i trudnice iz Imotskog, Vrgorca, Makarske, u najve?em dalmatinskom rodilitu tako?er se biljei zna?ajan pad broja poroda. Naime, do kraja prosinca 2013. godine ro?eno je blizu 4500 djece, a obavljena su 4396 poro?aja. Za usporedbu, tijekom 2011. godine u Splitu je ro?eno 4668 maliana, dok je u 2010. godini ro?eno njih 4991.
Ni u ibeniku nije puno bolja situacija.

Ostali bez dva razreda djece

Izgubili smo, naalost, najmanje dva razreda djece: u 2012. godini smo imali 665 novoro?enih, a u 2013. godine 598 kae nam Danira Rupi?, glavna sestra za ginekologiju i rodilite ibenske bolnice.


Negativan prirodni prirast biljei i Metkovi?.

U 2012. godini imali smo 168 ro?enih, a prole godine njih 147. Nema posla, ljudi se teko odlu?uju za djecu, a ako se i odlu?e, onda je to naj?e?e jedno, moda i dvoje djece. Ima i onih koji ne ele imati ni jedno dijete, znaju da potomku ne?e mo?i priutiti dobar ivot i onda odustaju. Tako?er, prije ulaska u EU dolazile su nam ene iz Hercegovine, ali sada ni toga vie nema kae nam sestra Snjeana Glu?evi? Kozina.
U Dubrovniku, navodi dr. Denis Jeli?i?, tako?er se biljei zna?ajan pad poroda, pa je tako u 2013. ro?eno 995 djece, a u godini prije 1094.

U Sinju je u 2012. ro?eno 167 beba, a u 2013. godini samo 108! U Zadru su lije?nici i babice u 2012. izvrili 1752 poroda, tijekom kojih je na svijet dolo 1773 djece, dok je u 2013. godini izvren 1681 porod s 1713 djece, dakle 71 porod manje. Zanimljivo, kod poroda u naoj bolnici u 24 posto slu?ajeva biljeimo prisutnost partnera ili supruga kae nam dr. Jurin Domagoj iz zadarske bolnice, navode?i da se pri takvim zajedni?kim porodima doga?aju i nesvjetice mukaraca, pa osim to se lije?nici brinu o trudnici, pomo? pruaju i osjetljivom suprugu.
Samo Knin ide naprijed

Jedino dalmatinsko rodilite koje biljei porast ro?enih maliana jest ono kninsko.
U 2012. godini u naem je rodilitu na svijet dolo 222 djece, a prole godine njih 225 rekla nam je sestra Katica Peki?.

Iako rodilita u Dalmatinskoj zagori, poput onoga sinjskoga, imaju svu potrebnu opremu i iznimno kvalitetno osoblje, te se ne biljee nikakvi incidenti, Sinjanke ?esto bjee u Split na porod.

To ni meni nije jasno, a i splitski kolege mi se tue zbog ?ega Sinjanke, ako ve? imaju sve uvjete u naem gradu, odlaze u Split. Roditeljima poru?ujem da imamo suvremenu dijagnostiku, od ultrazvuka pa nadalje, nema potrebe i?i u splitsko rodilite osim ako nai lije?nici ne utvrde rizi?nost trudno?e, a i za takve slu?ajeve imamo potrebnu aparaturu. Tako?er, ve? godinama vlada negativna propaganda, govore da nae i druga manja rodilita nisu rentabilna. Ma ljudi moji, tko je vidio medicinu poistovje?ivati s rentabilno?u. Nismo mi trgovina, ja i moji kolege ne vodimo ra?una o zaradi, nego o zdravlju ljudi kae dr. Danoli?.


Najvie poba?aja u Zadarskoj upaniji

- Zadarska upanija: 194 legalno inducirana poba?aja.
- Splitsko-dalmatinska: 86 legalno induciranih poba?aja.
- Dubrova?ko-neretvanska :26 legalno induciranih poba?aja.
- ibensko-kninska 104 legalno inducirana poba?aja.
- (podaci za 2012. godinu)


Za 40 godina nestat ?e pola milijuna Hrvata

to na sve kau demografi? Vie smo puta o navedenoj problematici razgovarali s vode?om hrvatskom demografkinjom, akademkinjom Alicom Wertheimer Baleti?, koja ve? desetlje?ima upozorava da ?emo nestati. U Splitsko-dalmatinskoj upaniji se u ne tako dalekoj prolosti biljeio pozitivan prirast, da bi sada bilo i te kako vie mrtvih nego ivoro?enih.

Nadam se da ?e ovi podaci do?i do glava naih politi?ara, neka se kona?no uhvate pravih problema, jer ovo je zaista pravi problem. Ako ne budemo imali vie ivoro?enih, ako se ne pove?a broj radno sposobnog stanovnitva, onda nema ni gospodarskog oporavka, nema mirovina, socijalnih naknada...

Francuska je ovaj problem zabiljeila prije 150 godina i ona ga rjeava tih 150 godina, bez obzira na vlade. Isto ?ine i vedska, Finska... Ovo to se doga?a Hrvatskoj danas ne moe se rijeiti u godinu dana ili u ?etiri godine, koliko traje mandat jedne vlade. Budemo li ?ekali, bojim se da ?e se obistiniti projekcije UN-a pa ?e nas ve? za 40 godina biti manje za pola milijuna, a za 100 godina nestat ?e cijeli gradovi i upanije. Hrvatska ve? danas nestaje. Pogledajte sela u Dalmatinskoj zagori, tamo ivi samo stara?ko stanovnitvo, ljudi umiru... upozoravala je nedavno akademkinja u naim novinama.

Ve? se u popisu 1971. vidjelo kamo Hrvatska ide. Danas prije svega mladima treba osigurati stambeno pitanje i dobar posao, sprije?iti na taj na?in da se odsele. I onda ?e oni osnivati obitelj, jer tko ?e planirati velik broj djece ako nemaju kruha i krov nad glavom? Ako ?emo naseljavati nae krajeve strancima, a koji ?e s vremenom postati dravljani Hrvatske, onda to treba provoditi planski, polako, a treba imati na umu da je to vrlo skup i neizvjestan proces govorila je Alica Wertheimer Baleti?.

Saa Jadrijevi? Tomas | Slobodna Dalmacija





Komentiranjem pristajete na Uvjete koritenja:

U komentarima je zabranjeno otvoreno vrije?anje, bez obzira o kakvom je vrije?anju rije? i na koga se odnosi. Ukoliko se ne slaete sa ?lankom ili ne?ijim miljenjem slobodno to komentirajte, ali argumentirano i bez uvredljivih izraza.

Prilikom pisanja komentara pridravajte se osnovnih pravila komuniciranja. Autori komentara prilikom pisanja moraju imati na umu da njihove IP adrese nisu zati?ene ni po kojoj osnovi i u skladu s tim trebaju paziti na sadraj komentara za koji su sami odgovorni!

Korisni?ke komentare ljportal.com u bilo kojem trenutku moe ukloniti s portala bez prethodne najave.

Komentari su djelo i osobno miljenje naih posjetitelja, ljportal.com ni na koji na?in ne odgovara za njih, kao ni za eventualne reakcije.

 
Portal za drutvenu dekontaminaciju Internet stranice sela Hardomilje hercegovina.info internet portal Mostar, Stolac, Neum i ?apljina hrvatska je stara djedovina Novosti iz ?itluka / Brotnja! Grude Online Internet stranice sela Klobuk Va kutak za odmor! 99,4 MHz Selo Vojni?i

bottom
ib_m